Slovenci su bolje upoznati s načinom na koji prikupljači podataka obrađuju svoje podatke od ostatka svijeta, pokazalo je istraživanje Instituta Mediana.
Među Slovencima je
velika opterećenost društvenih mreža, a o umjetnoj inteligenciji uče
približno jednakom brzinom kao u prosjeku u ostatku svijeta. Institut Mediana je na današnji Svjetski dan pristupa informacijama
objavio istraživanje o različitim područjima tehnologije. Istraživanje
je provedeno u suradnji s WIN-om, vodećom svjetskom udrugom za
istraživanje tržišta i javnog mnijenja. Oko polovice svih ispitanika (45 posto) izrazilo je visoku razinu
zabrinutosti oko dijeljenja podataka na internetu. U Sloveniji je udio
onih koji su zabrinuti zbog dijeljenja digitalnih podataka nešto ispod
svjetskog prosjeka, a prema Mediani dvoje od pet anketiranih je
zabrinuto. Ljudi s višim razinama obrazovanja više su zabrinuti oko dijeljenja
podataka na internetu. Europa se po udjelu zainteresiranih približava
svjetskom prosjeku (44 posto). Zabrinutost je prisutnija u Americi, gdje
je zabrinuto 54 posto ljudi, dok je u Africi udio zabrinutih znatno
manji i iznosi 16 posto. Prema saznanjima Mediane, građani Slovenije natprosječno su svjesni
što prikupljači podataka rade s našim podacima. Dobrih 40 posto
anketiranih stanovnika Slovenije zna što se događa s njihovim podacima
nakon što ih podijele sa sakupljačima podataka. U svijetu je toga svjesno troje od deset, dok je u Europi toga svjesna samo četvrtina ispitanika. Udio za Sloveniju je prethodnih godina postojano rastao (s 36 posto u
2020. na 48 posto u 2022.). Ove se godine, pak, smanjio za sedam
postotnih bodova, ali je i dalje daleko iznad europskog prosjeka. Prema udjelu onih koji smatraju da društvene mreže imaju snažan
utjecaj na njihov svakodnevni život, Slovenija je u samom svjetskom vrhu
- s tom se tvrdnjom slaže 71 posto ispitanika. Ispred naše zemlje su
samo Srbija, Grčka i Hrvatska, navode u Mediani. Na globalnoj razini s ovom se tvrdnjom slaže 50 posto ispitanika, dok se u Europi slaže 57 posto ispitanika. Od svih ispitanika, oko četvrtina ih je ocijenila da dobro poznaje
umjetnu inteligenciju. U to su se posebno uvjerili studenti i oni s
višim stupnjem obrazovanja. Slovenija je po samoprocjeni poznavanja umjetne inteligencije blizu
svjetskog i europskog prosjeka. Najpozitivnije od globalnog prosjeka
odstupa Meksiko, gdje je troje od pet dobro upoznato s umjetnom
inteligencijom, a najnegativnije Nigerija, gdje se s tvrdnjom slaže samo
dva posto ispitanika. Otprilike dvije trećine svih ispitanika već je doživjelo barem jedno
online zlostavljanje. Najveći udio ispitanika koji su doživjeli
agresivno zlostavljanje, poput curenja osobnih podataka, financijskih
hakiranja i hakiranja elektroničke pošte, zabilježen je u Nigeriji (71
posto). Istraživanje je provedeno između prosinca 2023. i siječnja 2024. u 39
zemalja svijeta. U njemu je sudjelovalo ukupno 33.866 ljudi. Institut
Mediana proveo je istraživanje u Sloveniji od 23. do 27. siječnja, au
njemu je sudjelovalo 700 punoljetnih stanovnika Slovenije koji su
relativno nisko zaduženi.